Wüstenrot - uspješan model stambene štednje i novi proizvod životnog osiguranja

Novosti Mapa weba Uvjeti korištenja Impressum  

Wüstenrot - uspješan model stambene štednje i novi proizvod životnog osiguranja


Predsjednik Uprave Wüstenrot stambene štedionice, Zdravko Anđel upoznao je nazočne s iskustvima i izazovima u 15 godina stambene štednje u Hrvatskoj te je ukazao na pozitivne rezultate sustava stambene štednje s reguliranim državnim poticajima. O pozitivnim utjecajima stambene štednje na gospodarstvo govori podatak kako je Wüstenrot stambena štedionica prošle godine primila 30 milijuna kuna državnih poticaja iz proračuna, a samo kroz direktne uplate po osnovama raznih poreza u proračun je vratila 22,5 milijuna kuna. “Dodatno, na bazi kreditne aktivnosti od 150 milijuna kuna, dolazimo do indirektnih uplata u proračun u iznosu od 28,5 milijuna kuna, pa je proračun, barem što se tiče Wüstenrot stambene štedionice u značajnom plusu” – naglasio je Anđel.
 
Osvrnuvši se na budućnost sustava stambene štednje u Hrvatskoj, Ivan Ostojić, član Uprave je dodao: “Sustav treba dorađivati i usavršavati kako bi se izbjegle nepravilnosti te se nadamo kako će zakonodavac prihvatiti savjete stručnjaka. Ipak, višestruki pozitivni efekti koje stambena štednja donosi, jedan su od uspješnijih primjera koje su zakonodavac i struka iznijeli u posljednjih 15 godina. Prije svega to treba zahvaliti inteligentnoj mjeri državnih poticaja koji omogućuju Wüstenrot stambenoj štedionici i drugim štedionicama da svojim klijentima nude kredite uz nisku kamatnu stopu i što je najvažnije - fiksnu kamatu te kredit vezan uz euro.”
 
Okupljenima se obratio i  Igor Đurić, predsjednik Uprave tvrtke Wüstenrot životno osiguranje, koji je ukazao na postojeće trendove s  tržišta životnih osiguranja te je predstavio najnoviji proizvod pod nazivom Dopunsko osiguranje od nastanka kritičnih bolesti i stanja. Riječ je o proizvodu životnog osiguranja u slučaju teških oboljenja koji bi oboljelima znatno olakšao životne prilike s obzirom na dodatne troškove liječenja. Đurić je ukazao na statistike koje pokazuju da je vjerojatnost za dobivanjem  jedne od osnovnih teških bolesti prije 65-te godine života gotovo četiri puta veća od umiranja od bilo kojeg uzroka. „Trenutno u Hrvatskoj vrlo mali broj ljudi  ima životno osiguranje za slučaj smrti. Stoga je potrebno dodatno ulagati u podizanje kvalitete ponude i prodaje životnih osiguranja, ali i na jačanje svijesti  građana o važnosti životnog osiguranja.“ – dodao je Đurić.
 
Tvrtka Wüstenrot Životno osiguranje započela je s prodajom proizvoda životnog osiguranja 1. veljače 2012. godine koja je obilježena kao godina pripreme za rast. Od početka svoga rada, tvrtka je okupila 1.204 klijenta te je radila na specijalizaciji svojih prodajnih kanala, izobrazbi djelatnika u prodaji, razvoju proizvoda po mjeri klijenata te unapređenju novih tehnologija. „U narednom razdoblju radit ćemo na pozicioniranju naše tvrtke među top deset društava u području životnih osiguranja.“ – istaknuo je Đurić.
 
Državni poticaji za stambenu štednju - uloži da dobiješ trostruko
 
Na danas održanoj prezentaciji “15 godina stambene štednje u Hrvatskoj, iskustva i izazovi”  koju su održali čelnici Wüstenrot stambene štedionice imali smo prilike saznati podosta interesantnih činjenica i podataka o ovom izuzetno uspješnom modelu poticanja štednje građanstva.
 
Sustav stambene štednje inauguriran je u domaće zakonodavstvo prije otprilike 15 godina Zakonom o stambenim štedionicama kojim su regluirani odnosi između države, štedionica i samih građana štediša i korisnika kredita. Zakon je utvrdio temeljne postavke sustava kao što su postojanje državnih poticaja, namjensko korištenje sredstava, ograničenja investiranja štedionica, ali i ograničenja odnosa između kamatnih stopa na štednju i onih na kredite. Intencija zakonodavca bila je prije svega osigurati povoljno financiranje stambenih kredita, ali i kroz srednjeročne i dugoročne efekte ostvariti značajne prihode za proračun, otvoriti nova radna mjesta te posredno poticati svijest o štednji i potaknuti anitinflacijske efekte.
 
Danas, 15 godina kasnije, na temelju relevantnih podataka možemo reći da je zakonodavac u svojoj namjeri uspio u zadovoljavajućoj mjeri jer sustav stambene štednje, ovakav kakav jest, s reguliranim državnim poticajima, daje izvrsne rezultate i ispunjava ciljeve zbog kojih je kreiran. Da bismo što bolje prikazali blagotvorne efekte sustava stambene štednje na život građana, punjenje proračuna i ukupno gospodarstvo, potrebno je sustav razumjeti.
 
Zašto je sustav stambene štednje uspješan?
 
Postoji naravno više razloga za uspjeh sustava, ali tri razloga treba posebno istaknuti. Prvi razlog su razlike u kamatama. Naime smisao sustava je da razlike između kamata na štednju i kamata na izdane kredite budu trajno male. U usporedbi s bankarskim sektorom te razlike su dva do tri puta manje, dakle “financijska marža” je manja što se, gledano kroz prizmu globalnih trendova koji bankarima pripisuju ulogu destablilizatora gospodarstva, danas čini vizionarskim postulatom.
 
Sljedeći razlog uspješnosti sustava je svakako fiksna kamatna stopa. U gospodarstvu koje još uvijek intenzivno proživljava posljedice kreditnog sloma kredita vezanih uz švicarski franak ovaj postulat ne treba posebno predstavljati. Dovoljno je reći da je fiksna kamatna stopa, koja u sustavu stambene štednje egzistira već 15 godina, odjednom postala najtraženija roba, a koliki utjecaj ona ima na osjećaj socijalne sigurnosti građana, nije potrebno posebno isticati.
 
Poluga cijelog sustava su zapravo državni poticaji koji su sigurno najvažnija komponenta cijele priče. Uloga državnih 750 kuna godišnje nije u tome da se građanima pomogne kupiti stan. Bazična matematika pokazuje da ćete petogodišnjom štednjom do države uprihoditi tek 500 Eura poticaja što uglavnom nije dovoljno niti za trećinu kvadrata stana. Ipak isplatom poticaja država daje snažan impuls upravo štedionicama da uspiju održati obećanu fiksnu kamatnu stopu na isplaćene kredite, a fiksna kamatna stopa je kako je objašnjeno jedna od glavnih komponenti sustava.
 
Rezultati, utjecaj na gospodarstvo i proračun
 
U prvih 10 godina u sustav stambene štednje uključilo se 500.000 građana, plasirano je 4 milijarde kredita i otvoreno je 5 stambenih štedionica. Građani su dobili kreditni sustav u koji se mogu pouzdati, sustav koji će im osigurati uzimanje kredita po povoljnim uvjetima s fiksnom kamatom, sustav koji će im efikasno pomoći da dođu do krova nad glavom. Država kroz ovaj sustav pokazuje socijalnu osjetljivost, ali daleko od toga da financijski ne profitira kao što je često slučaj s ostalim vrstama poticaja. U studiji sustava stambene štednje u Hrvatskoj koju je 2009. izradio Velimir Šonje pokazuje se da za svaku kunu isplaćenu stambenim štedionicama na ime poticaja država uprihodi 2,6 kuna kroz direktne uplate (porezi na nekretnine, PDV, porezi koje plaćaju štedionice), ali i indirektno kroz multipliciranje pozitivnih efekata u gospodarstvu (gradnja stanova, nova radna mjesta...). U studiji je također pokazano da jedna milijarda kuna uplaćena na ime poticaja u 2008. godini dovodi do izgradnje 2.500 stanova (prosječna vrijednost 400.000 kuna) čija izgradnja generira kreiranje 10.000 novih radnih mjesta što je svakako efekt kojeg treba istaknuti.
 
U Wüstenrot stambenoj štedionici iznose i svoj primjer. Ova je štedionica prošle godine primila 30 milijuna kuna državnih poticaja iz proračuna, a samo kroz direktne uplate po osnovama raznih poreza u proračun je vratila 22,5 milijuna kuna. Dodatno, na bazi kreditne aktivnosti od 150 milijuna kuna, dolazimo do indirekntih uplata u proračun u iznosu od 28,5 milijuna kuna pa je proračun, barem što se tiče Wüstenrot stambene štedionice u debelom plusu. Koliki su ukupni pozitivni efekti na gospodarstvo možemo zaključiti iz činjenice da je Wüstenrot stambena štedionca tijekom svog djelovanja plasirala 18.933 kredira što u kunama iznosi 1.654.017.715, a realni efekt investicije je izgradnja grada veličine Solina ili Petrinje.
 
Stambene štedionice kao stabilizator sustava
 
“Konkretni primjeri iz života običnih građana kojima je sustav stambene štednje i namijenjen uvijek daju najbolju sliku.”, ističe Ivan Ostojić, član uprave Wüstenrot stambene štedionice koji nas vodi kroz dramatičan stvarni primjer N.N. (42) koji je 2007. digao kredit vezan uz švicarski franak. Iznos kredita tada je bio 366.502 kune, rata je iznosila 1.790 kuna, kamata 4.33%, a rok otplate bio je 30 godina. Danas je situacija neusporedivo lošija jer se iznos za otplatu popeo na 501.105 kuna, rata je 2.750 kuna, a kamata je nabujala na 5.25%. “Može li N.N. izdržati povećanje rate za 1000 kuna?”, pita Ostojić, a pitanje je po svemu retoričko. Da je N.N. tada uzeo kredit u stambenoj štedionici uz gotovo istu ratu od 2.635 kuna otplatio bi kompletan kredit za 18 godina s tim da mu se glavnica ne bi popela na nevjerojantih pola milijuna kuna već bi ostala na 390.712 kuna što je vrlo blizu početnom iznosu. 12 godina razlike je nevjerojatan podatak koji nažalost neće pomoći N.N., ali može onima koji u ovom trenutku razmišljaju o podizanju kredita. Ivan Ostojić upozorava građane, ali i odgovorne institucije da sustav borbe protiv kreditnih problema građana postoji i ugrađen je u sustav stambene štednje.
 
Budućnost stambene štednje u Hrvatskoj
 
“Problemi u sustavu naravno postoje.”, dodaje Zdravko Anđel, predsjednik uprave Wüstenrot stambene štedionice. “Sustav treba dorađivati i usavršavati kako bi se izbjegle anomalije i nadamo se iskreno da će zakonodavac u tome prihvatiti savjete stručnjaka. Ipak, višestruki pozitivni efekti koje stambena štednja donosi na stol jedan su od uspješnijih primjera koje su zakonodavac i struka iznijeli u posljednih 15 godina. Prije svega to treba zahvaliti inteligentnoj mjeri državnih poticaja koji omogućuju Wüstenrot stambenoj štedionici i drugim štedionicama da svojim klijentima nude kredite uz nisku kamtnu stopu i što je najvažnije fiksnu kamatu te kredit vezan uz euro.”, zaključuje Zdravko Anđel.
Tražilica proizvoda
Kontakti
Powered by Globaladmin CMS